Background Image

Arslanagića (Perovića) most u Trebinju

Arslanagića most u Trebinju dužine 92,25 metara sa širinom kolovoza od 3,60 m do mjestimično i četiri metra premostio je rijeku Trebišnjicu masivnom kamenom mostovskom konstrukcijom sa dva velika (dostižu 15 metara visine od normalnog vodostaja rijeke) svoda i pet manjih svodova, te tri riječna stuba, izuzetne je kulturne, historijske i umjetničke vrijednosti, kao jedan od vrjednijih arhitektonskih spomenika u Bosni i Hercegovini krasi i činjenica da se danas ne nalazi na lokaciji na kojoj je izgradjen, već je prije mnogo godina premješten kako bi bio spašen od uništenja.

“Nastao je u 16. vijeku kao zadužbina Mehmed-paše Sokolovića, velikog vezira. Pretpostavlja se da je izgrađen 1573/1574. godine. Zapravo, prije izgradnje tog mosta na Trebišnjici, izgrađen je han, da bi bili smješteni radnici koji su radili na izgradnji”, kaže Mufid Garibija, arhitekta.

Svojevremeno, povezivao je centralnu Bosnu i Novi (današnji Herceg Novi, tada u sastavu Bosne u okviru Osmanskog carstva), i bio dio glavnog trgovačkog puta. Godine 1687. Zauzimanje Novog od strane Mlečana izazvalo migraciju bogatog muslimanskog stanovništva prema Trebinju te je i most izgubio na značaju čemu je uz to doprinijela i izgradnja puteva prema Dubrovniku. Među migrantima je bio Arslan-aga koji je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvjeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici, te se od tada po njemu most naziva Arslanagića most. Izgradjen je od bilećkog kamena, a pretpostavlja se da glavni graditelj bio neko iz škole Mimara Sinana, najvećeg graditelja u Osmanskom carstvu te je obzirom na blizinu Dubrovnika, velika vjerovatnoća da su bili angažovani i dubrovački majstori.

Izgradnjom hidroenergetskog sistema na Trebišnjici godine, da se ne bi našao pod vodom akumulacionog jezera, a po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture, most je uz angažman velikog broja stručnjaka demontiran i kamen po kamen prenesen nizvodno 1966. godine između naselja Gradina (na desnoj obali rijeke) i naselja Police (na lijevoj obali).

Godine 1993. godine odlukom tadašnjeg gradonačelnika Trebinja, Božidara Vučurevića, naziv mosta je promijenjen u Perovića most, navodno, tvrdeći da su Arslanagići postali od porodice Perovića, ali ga narod i dalje zove njegovim originalnim imenom: Arslanagića most.