Background Image

Pored biciklisticke staze Špilja Vjetrenica

Vjetrenica1

„Nevjerojatna špilja! Kad uđeš, imaš osjećaj kao da si na nekom drugom planetu. Prvih pedesetak metara je malo nizak strop ali kad to prođeš, ušao si u svijet iz bajke. Na prvi pogled sve miruje a onda čuješ kap po kap vode koja gradi ove čudesne stalaktite i stalagnite! Obavezno posjetiti!“2

U blizini Via Dinarika Plave biciklisticke staze, locirana 300 metara jugoistočno od sela Zavala u općini Ravno – zapadni kraj Popovog polja, 15 km sjevernoistočno od Slanog na Jadranskoj obali (Republika Hrvatska), 25 km sjeverozapadno od Dubrovnika, nalazi se pećina Vjetrenica.

Nacionalno povjerenstvo za UNESCO BiH predložilo ju je za UNESCO-vu listu svjetske baštine, i to po dva kriterija (VII jer sadrži iznimne prirodne pojave ili područja izuzetne prirodne ljepote i estetske važnosti, X jer sadrži najvažnija i značajna prirodna staništa za očuvanje in-situ biološke raznolikosti, uključujući i ona koje sadrže ugrožene vrste od izuzetne univerzalne vrijednosti sa stajališta znanosti ili konzervacije)3, te se trenutno i nalazi na UNESCO-vom privremenom popisu.

Vjetrenica, u prijevodu – vjetrovita pećina je najveća pećina u Bosni i Hercegovini. U toplijim mjesecima u godini i osjeti se prilikom boravka u njoj kako kroz njen ulaz ulazi i struji hladan zrak.

Špilja je istražena, sadrži ukupno 7014 metara kanala, od čega 1800 metara uređenih staza.

spilja vjetrenica1

Glavni kanal je dugačak oko 2470 metara (od ruba Popova polja na jugu). Pećina u svojim njedrima skriva nekoliko stalnih i povremenih potoka i jezera, a najveći je dug oko 180 m. Priroda je zbilja bila izdašna, te posjetioci ostaju zadivljeni bogatim pećinskim nakitom, stalaktitima, kamenim slapovima, zavjesama/draperijama, kaskadama i drugim oblicima. U pogledu njene biološke raznolikosti, Vjetrenica je jedna je od najbogatijih pećina na svijetu. Službeno zauzima na drugo mjesto, sa 85 troglobionata . Između ostalog, pronaženi su ostaci osam fosiliziranih životinja – najveća je špiljski medvjed (Carnivoria, Ursus spelacus) i jedan completn kostur leoparda (Carnivoria, Panthera pardus)…

Bilo da se odlučite za individualnu posjetu ili uz pomoć stručnih vodiča, u okviru 40 – 60 minutnog obilaska, obogatit ćete svoje iskustvo nečim novim, a ko zna – možda se sretnete i sa nimfama za koje predanje kaže da noću priređuju ples uz zvuke jedinstvene glazbe.

Izvoz sadržaja
  1. Slike – internet
  2. (jedan od posjetitelja)
  3. http://whc.unesco.org/en/criteria
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/Troglofauna